Rezultat slika za Kako uzgojiti eko paradajz u vlastitom vrtu ili u kanti na balkonu
Rajčica ili paradajz je povrće iz porodice pomoćnica, porijeklom iz Južne Amerike.
Najprije je služila kao začin, a koristili su je i travari kao lijek.
Tek unazad 200 godina rajčica je pronašla svoje mjesto u kuhinji.
Gledano s botaničke strane, rajčica je voće, no uglavnom se s kulinarskog stajališta tretira kao povrće.
Rajčica je biljka koja ima velik broj različitih sorti, koje se razlikuju po visini (od 20 cm do 2 metra), po boji (crvena, ružičasta, bijela, crna, zelena, žuta, narančasta, tigrasta), te po obliku ploda (okrugli, ovalni, kruškoliki, duguljasti, naborani…).
Razlikuju se i po izgledu lista, cvjetovima te načinu rasporeda plodova.
Ako uzgajate više vrsta rajčica, primijetit ćete i da nisu sve istog okusa – neke su slađe, neke slanije, neke sočnije, neke vodenaste.
Rajčica – hrana i lijek
Likopen (antioksidans koji daje rajčici crvenu boju) štiti od srčanog udara, kardiovaskularnih bolesti, demencije i raka te blagotvorno djeluje na prostatu.
Rajčica potiče izlučivanje suvišne vode iz organizma te se preporučuje kod reume, gihta, kamenaca u bubrezima, mjehuru i žučnoj vrećici.
Također, pokazalo se da ljudi koji svakodnevno konzumiraju rajčicu ili pripravke od rajčice imaju veću otpornost na štetno djelovanje sunčevih zraka.
Znanstveno je dokazano da je udio flavonoida za 97% veći u organski uzgojenoj rajčici nego u plodu koji se uzgaja na konvencionalan način.
Pulpa rajčice je dobro sredstvo za njegu masne kože, narezani plodovi odlični su za obloge kao prva pomoć kod opeklina.
Rajčica ima nisku energetsku vrijednost – samo 2 kcal na 100 grama, što je čini odličnom namirnicom za mršavljenje.
Rajčica je bogata kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem. Obiluje vitaminima K, B1, B6, B3, niacinom, folnom kiselinom, vitaminom C, a najviše ima karotena (provitamina A).
Kako uzgojiti rajčice u loncu na balkonu
Mnogi od vas će reći: “Ja nemam vrt, pa ne mogu uzgajati rajčice.”
Ne očajavajte! Da biste bili ponosni vlasnici rajčica ne morate imati vrt.
Dobra vijest je da rajčice uspijevaju i na balkonu! Jedini uvjet je da vaš balkon ima puno sunca i možete ubirati plodove rajčica cijelo ljeto!
Prije nego se odlučite za sadnju rajčica na balkonu, raspitajte se koja vrsta najbolje uspijeva na balkonu.
Naprimjer, sorta imena Minibel namijenjena je za sadnju na malom prostoru – poput balkona. Ta vrsta izraste do oko 30 cm visine. Plodovi su joj sitni i ukusni.
Odredite u koje posude ćete saditi rajčice. Najbolji su lonci od plastike ili stakloplastike. Plastični lonci su dobar odabir zbog niske cijene i praktičnosti. Zemljani lonci nisu dobri jer brzo popiju vodu koja je namijenjena rajčici.
Vodite računa da je lonac u koji ćete posaditi rajčice dovoljno dubok. Dubina od 8 cm je apsolutni minimum, dok je lonac od 12 ili čak 16 cm vrlo dobar odabir.
Kada ste odabrali lonac, morate se pobrinuti za drenažu. Rajčica će vrlo brzo istrunuti ako je cijelo vrijeme u mokrom tlu. Većina kupljenih lonaca ima već unaprijed izbušene rupe na dnu.
Ako vaš lonac to nema, izbušite sami nekoliko rupica.
Lonac napunite kvalitetnim kompostom i zemljom te u nju zasadite rajčice. Kada biljka počne rasti, zabodite uz nju drveni kolac i zavežite je uz kolac. Kolac će pomoći vašoj biljci da održi stabilnost i ravnotežu.
Rajčice redovno zalijevajte. Kako ćete znati kada je vrijeme za zalijevanje? Stavite prst u zemlju, ako su prva 2 cm zemlje suha, vrijeme je za zalijevanje.
Rajčicu je potrebno povremeno nadohranjivati da bi dala što bolji urod. Svaki put kada rajčicu zalijete vodom isprat ćete i određenu količinu hranjivih tvari iz zemlje. Rajčicu nadohranite jednom mjesečno.
Uzgojem rajčice u loncu izbjeći ćete mnogobrojne bolesti koje ih napadaju iz zemlje.
Ako rajčicu sijete u loncu, posadite je krajem veljače i ostavite na toplom, ali uz obavezno razdoblje privikavanja na vanjske uvjete.
Lonce je potrebno, kada zatopli, barem jedan-dva puta tijekom dana iznositi na terasu, a noću unositi na zaštićeno mjesto. Tako će se biljka lagano prilagoditi vanjskim uvjetima.
Kada prestane opasnost od mraza i noćna temperatura se popne iznad 10° C, možete preseliti rajčice na balkon.
Kako uzgojiti eko rajčice u vrtu
Rajčica je samooplodna biljka, koja voli sunce i vlagu.
Uzgaja se od sjemena ili od presadnica (flanaca) proizvedenih u zagrijavanom, zaštićenom prostoru. Dobra presadnica visoka je oko 25 cm, a pri dnu debela je oko 1 cm.
Pri kupnji sadnica rajčice za vrt, potražite zdrave zelene biljke s debelim stabljikama bez ploda i po mogućnosti bez cvijeta.
Rajčica se u vrtu možete saditi u gredice kada prestane opasnost od mraza. Obično je to druga polovina travnja. Ako imate staklenik, možete je zasaditi i ranije.
Najvažnije je da je biljci toplo, da je osunčana i redovno zalijevana.
Rajčice sadite u zemlju koju ste dobro natopili organskim gnojivom – kompostom.
Presadnice rajčice imaju veliki korijen pa se stoga sade u unaprijed iskopane jamice. Razmak među redovima bi trebao biti 60 – 80 cm, a između biljaka 30 – 50 cm.
Uspješan uzgoj rajčice na otvorenom ovisi isključivo o temperaturi. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je između 25°C i 30°C. Za rast i razvoj sadnice je potrebno od 18 do 25°C danju, te oko 15°C noću.
Na temperaturi nižoj od 10°C prestaje cvatnja i rast. Rajčica je vrlo osjetljiva na mraz i ugiba već na -1°C.
Rajčica je vrlo zahtjevna biljka po pitanju svjetlosti. Potrebno joj je barem 12 svjetlosnih sati na dan. U suprotnom, biljka se slabo razvija, kasni zoridba, a urod je slab.
Ako sadnice rajčice postanu visoke i slabe, znači da im nedostaje svjetlosti – vjerojatno ih niste posadili na dobrom mjestu.
Veliki su joj i zahtjevi prema vlazi. Prilikom sadnje morate predvidjeti i mogućnost natapanja zemlje, kako bi osigurali urod u slučaju eventualne suše. Ako biljka ostane bez dovoljno vlage, otpast će joj lišće, cvijet i plod neće dozreti.
Rajčice je najbolje zalijevati kišnicom.
Da bi rajčica dala puno velikih i zdravih plodova nije je dovoljno posaditi u kvalitetnu zemlju obogaćenu dobrim kompostom, već ju je potrebno nekoliko puta dodatno nahraniti.
Rajčice prvi puta prihranjujemo kada se razviju plodovi, a drugi put kad prvi plodovi počinju zreti. Rajčice je nabolje nadohraniti kvalitetnim organskim kompostom.
Uz rajčicu se uobičajeno stavljaju drveni kolci, za koje se ona povezuje kako bi održali stabilnost i ravnotežu biljke.
Pri berbi peteljku je najbolje odrezati škarama. Tako nećemo oštetiti nedozrele susjedne plodove.
Povoljno vrijeme za berbu su rani jutarnji sati ili večernji sati. U to doba plodovi neće biti rosni ni topli.
Najkvalitetniji su oni plodovi koji su tamnocrvene boje, a oko peteljke mogu biti svijetlocrveni.
Ubranu rajčicu je najbolje odmah upotrijebiti.
Potkraj sezone berbe mogu se brati i zeleni plodovi, koji se zatim spremaju na hladno mjesto.
Bolesti i nametnici
Najčešća bolest od koje stradava rajčica u našim krajevima je plamenjača.
Plamenjača je gljivična bolest. Ona se širi kada ima previše vlage, pa da biljka obolijeva uglavnom nakon kiše. Plamenjača uglavnom pogađa rajčicu i krumpir.
Osim plamenjače, rajčicu može napasti i pauk. To se često događa za vrijeme jakih suša. Na licu listova pojave se bjelkaste manje ili veće pjege, a na njihovu naličju vidljiva je fina sivkastobijela pređa u kojoj se nalaze pauci, njihove ličinke i jajašca.
Listovi na početku izgledaju mramorno, a kasnije postaju bjeličasti i posuše se. S osušenih listova, pauk se seli prema vrhu biljke na mlade listove. Plodovi ostaju sitni i mijenjaju oblik.
Ako se reagira na vrijeme, u početnoj fazi bolesti biljka se može spasiti. Kad se jednom biljka zarazi, potrebno je odmah odstraniti sve oboljele dijelove biljke i spaliti ih.
Čak i stupiće za koje je biljka bila vezana ne smijete koristiti iduće godine, već ih trebate spaliti.
Ono što se da učiniti je pokušati spriječiti zarazu. To možete učiniti tako da njegujete tlo, jer je ono osnova zdravog rasta.
Ako biljka ima hranjivo tlo, bit će otporna i teže će se zaraziti. Zalijevajte rajčice tekućim gnojivom od koprive jednom tjedno i bit će vam zahvalne.
Prskajte ih redovito čajem od preslice. Preslica sadrži puno silicijeve kiseline i djeluje preventivno protiv gljivičnih oboljenja.
Rajčicu često napadaju krumpirove zlatice. Upravo radi zajedničkih nametnika i bolesti ne preporučuje se sadnja rajčice pored krumpira.
Krumpirove zlatice će ipak prvo odabrati krumpir, tek krajem ljeta više počinju napadati rajčicu i patlidžan.
Krumpirovu zlaticu najlakše ćete mehanički ukloniti s vaše biljke. Kada osjete opasnost, ukoče se, padnu s biljke na tlo i prave se mrtve. Tada imate priliku pokupiti ih i odnijeti na neko drugo mjesto gdje neće raditi štetu.
Osim krumpirove zlatice, rajčicu napadaju i lisne uši te razne vrste insekata i gusjenica.
Lisne uši možete odstraniti s biljaka mlazom vode. Taj postupak treba provoditi ujutro kako bi se biljke što prije osušile na suncu. Ako to ne pomogne, možete upotrijebiti neko od prirodnih sredstava.
Protiv lisnih uši, hrđe, grinja, gusjenica i mrava u 10 l vode (najbolje kišnice) potopite 300 g svježih listova i cvjetova pelina ili 30 g suhog pelina. Ostavite pelin da se namače u vodi 2–3 dana, nakon čega koristite ovu tekućinu za redovito prskanje vaših rajčica.
Kompatibilnost s drugim biljkama
Rajčica se jako dobro slaže s nekim biljkama.
Tako rajčica odlično uspijeva u blizini bosiljka, nevena, luka, peršina, mrkve, šparoge.
Rajčica ne voli biti u društvu krumpira, kupusa, graška i komorača.
Skupljanje sjemena
Odabir rajčice za spremanje sjemena najvažniji je korak u ovom procesu.
Ako je plod vaše rajčice loše kvalitete, nema smisla skupljati sjeme takve rajčice, jer će i njihovi plodovi biti isto takve kvalitete.
Za sjeme birajte plodove na najzdravijim biljkama. Sjeme uzmite s potpuno zrele rajčice, ali opet ne pretjerano zrele. Sjeme prezrelih rajčica moglo bi već biti u fazi klijanja ili truljenja.
Sjeme s rajčice isperite vodom, stavite u cjedilo da se ocijedi, stavite na papir i pustite da se dobro osuši.
0 komentari:
Objavi komentar